You are here
Home > Zanimljivosti > TREZOR NA SJEVERNOM POLU U KOJEM ČUVAJU SJEMENA U SLUČAJU APOKALIPSE

TREZOR NA SJEVERNOM POLU U KOJEM ČUVAJU SJEMENA U SLUČAJU APOKALIPSE

U banci sjemena čuvaju se uzorci oko 4000 različitih biljnih vrsta

Od 2008. godine svjetske vlade su čuvarima trezora povjerile na čuvanje najcjenjenije sorte usjeva na kojima je podignuta svjetska civilizacija. Tog jutra u trezoru je bilo gotovo 4000 biljnih vrsta, više od 720.000 pojedinačnih, plastikom obloženih uzoraka. Mjesto je građeno tako da može preživjeti sve katastrofe.

Nalazi se na brdu, na visini od 130 metara, za slučaj porasta razine mora, otporan je na potrese i izoliran je permafrostom kako bi sadržaj ostao zaleđen desetljećima.

Kad su svjetske vlade počele govoriti o ugroženosti usjeva od klimatskih promjena, Norveška se pokazala kao jedino mjesto kojem vjeruju i zemlje u razvoju i razvijene zemlje. Vlade, od one u Washingtonu do one u Pjongjangu, pristale su spremiti uzorke svojih najdragocjenijih biljnih resursa na Svalbardski arhipelag.

Da bi znanstvenici i poljoprivrednici mogli uzgajati svojstva koja se mogu oduprijeti visokim temperaturama i dugotrajnim sušama, moraju imati pristup genskoj raznolikosti. U slučaju kataklizmičke propasti usjeva, na primjer od nove zarazne bolesti, ako budu uništeni svi primjerci određene biljke, svijet može računati na kolekciju u Svalbardu koja pruža izvorni materijal za uzgoj novih sorti.

Eksplicitno obećanje Crop Trusta, međunarodne zaklade koja drži trezor, bilo je da će sjeme u Svalbardu trajati zauvijek, kao spas za neizvjesnu budućnost.

Iznutra trezor izgleda kao kotlovnica ili skladište – zaboravljeni ugao zgrade vlade, s golim zidovima i utilitarnim metalnim policama. Prostor je ohlađen na -18 Celzijevih stupnjeva. Na ovoj temperaturi prsti se grče gotovo odmah, a baterije mobilnih telefona ugase se za nekoliko minuta. U prostoriji veličine teniskog terena 10 redova skladišnih polica napunjeno je kutijama. Kutije su naslagane onako kako su pristizale. Podaci o sjemenu, poput genskih osobina, čuvaju se na drugome mjestu.

Oni koji rade s poljoprivrednicima na terenu, pogotovo u zemljama u razvoju, koje imaju daleko najveću biljnu raznolikost, kažu da se ta raznolikost ne može upakirati i spremiti u jedan spremnik – bez obzira koliko siguran može biti. Usjevi se neprestano mijenjaju, nametnici i bolesti stalno prilagođavaju, a globalno zatopljenje donijet će dodatne izazove koje još ne možemo ni predvidjeti.

Samo spremanje sjemenki za slučaj buduće katastrofe nije dovoljno za očuvanje različitosti. Sjemenke se moraju održavati na životu, istraživati za potencijalno korisna svojstva, kao što su ugrađeni otpor na neke stare pošasti, nametnike ili suše. Inače, kaže Phil Pardey, poljoprivredni ekonomist sa Sveučilišta u Minnesoti, na održavanje trezora sjemenki nepotrebno se troši novac, koji bi se mogao upotrijebiti za puno korisnije stvari.

“Oni ne rade nikakve zbirke, nikakva ispitivanja”, kaže Pardey. “Sve što rade je skladištenje tih sjemenki. Na kraju dana to je samo jedno spremište”, zaključuje Pardey.

 

Autohtone sorte žitarica i kukuruza iz BiH u Globalnom sjemenskom trezoru

Prvi uzorci koji će biti deponovani predstavljaju prinove autohtonih sorti i lokalnih populacija žitarica i kukuruza.

“Ukupan broj prinova koje se šalju u Globalni sjemenski trezor je 326”, naveli su u saopćenju iz Instituta.

U narednom periodu bit će deponovane i ostale prinove iz banke gena Institita za genetičke resurse Univerziteta u Banjoj Luci, čime će ispuniti jednu od osnovnih obaveza osiguranja biljnih genetičkih resursa za sadašnje i buduće generacije.

Institut je 1. jula ove godine potpisao Ugovor o saradnji sa Nordijskom bankom gena (NordGen) u ime Kraljevskog norveškog ministarstva za poljoprivredu i hranu s ciljem deponovanja sigurnosne kolekcije sjemena u Globalni sjemenski trezor Svalbard.

izvor: telegram.hr

Comments
0
Top