You are here
Home > Zanimljivosti > NAJVEĆA ISLAMSKA KRALJEVINA PREBACUJE SE NA “ZAPADNI” KALENDAR

NAJVEĆA ISLAMSKA KRALJEVINA PREBACUJE SE NA “ZAPADNI” KALENDAR

saudijska-arabija-vrijeme-kalendar

U pokušaju da se izvuče iz financijske krize, Saudijska Arabija već je ranije ove godine najavila niz reformskih mjera. Jedna je, i to vjerojatno među najnepopularnijima, ona da se država prebaci na “zapadni” kalendar, što će smanjiti godišnja primanja državnim službenicima.

Kraljevina od svog osnutka 1932. godine koristi lunarni Hijri kalendar, no s 1. listopadom prešla je na solarni gregorijanski. Islamski lunarni kalendar ima 12 mjeseci, od kojih svaki ima 29 ili 30 dana pa godina ima ukupno 354 dana, što je za 11 dana manje od njegova zapadnog ekvivalenta.

To znači kako će službenici sada raditi 365 dana, a biti plaćeni za 354 dana te se tako izjednačiti s privatnim sektorom, piše Gulf News.Ovaj je potez jedna od mnogih mjera štednje i smanjenja troškova koje je donijelo kraljevstvo na čelu sa Salmanom bin Abdulom Azizom. Jedna od mjera koja će i diljem svijeta izazvati velike kontroverze jest odluka Vijeća ministara, na čelu s prijestolonasljednikom Muhamedom Bin Naifom, da će svatko tko ne dolazi prvi put na sveto hodočašće Hadž plaćati vizu u iznosu od 470 eura.Povećat će se i općenito cijene viza, ovisno o dužini posjeta.

Ukida se bonus za zaposlene u državnim službama, a da se ni ministre nije štedjelo pokazuje odlukak da im se plaće smanje za 20 posto.Odluke su dio plana koji provodi princ Muhamed, drugi u redu za prijestolje najvećeg arapskog gospodarstva, a cilj je smanjiti rekordni deficit, izazvan padom cijena nafte i dugotrajnim ratom u Jemenu.

Na sastanku u Alžiru u rujnu, Saudijska Arabija i 11 drugih članova OPEC-a priostali su smanjiti proizvodnju nafte, ne bi li se postigla viša cijena. Cijena nafte bila je na vrhuncu sredinom 2014. godine, kad je iznnosila i 100 dolara za barel, da bi u veljači ove godine pala na samo 26 dolara za barel.Po planu princa Muhameda, vlada bi udio mase plaća u državnoj potrošnjo morala do 2020. godine smanjti za pet posto, sa sadašnjih 45 na 40 posto. Mračne prognoze govore da bi se javni dug mogao popeti na čak 30 posto bruto domaćeg proizvoda, sa sadašnjih 7,7 posto.

Comments
0
Top